Da Sveučilište u Splitu svojim galerijskim prostorom parira najboljim svjetskim umjetničkim galerijama dokazano je još jedanput. Naime, sinoć je u respektabilnom prostoru Sveučilišne galerije u Splitu otvorena dosad u Hrvatskoj najveća izložba autora Mila Sakača „I šta drugo… / & What Else“. Velika je to izložba po nekoliko stvari: veliki su formati, izložen je veliki raspon njegovog stvaralaštva od 2017. do 2023. godine, a i Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti koji prati ovu splitsku izložbu, veliki je kustos!
Milo Sakač, iako strukom arhitekt, već trideset godina aktivno i uspješno, u zemlji i inozemstvu, djeluje kao slikar pa je splitska izložba koncipirana kao prvi kritički presjek njegova dosadašnjeg likovnog stvaralaštva. Izložba je postavljena na dva kata Galerije i to na takav način da se Sakačev recentni opus, za kojeg je predviđena cijela etaža, suprotstavi izboru slika iz ranijih ciklusa koje su izložene na drugoj etaži.
Tako je uvodom kroz povijesni pregled publika mogla informirano sagledati umjetnikove kurentne formalne interese i izražajne preokupacije.
- Sakač je prepoznat kao nastavljač one tendencije u hrvatskom apstraktnom slikarstvu koja se zasniva na izražajnoj brzoj gesti, strasti prema elementarnom slikarskom materijalu, u rasponu od lazurnog curenja do reljefnih nakupina boje, te zagasitom koloritu. Kompozicije mahom izvodi akrilikom na platnu u rasponu od srednjih do velikih formata, razvija ih iz čiste likovne impresije te, iako se ne bavi nikakvim naravnim sadržajem, njihova čista likovna događanja s lakoćom privlače i okupiraju pažnju promatrača – uvodno je obrazložio Franceschi te nastavio:
- Sakač crta oduvijek, a likovni rad s uspjehom javno predstavlja od 1988. godine da bi tijekom posljednjih 15-ak godina slikarstvo u širokom zahvatu od figuracije do apstrakcije postalo njegova primarna kreativna, ali i egzistencijalna aktivnost. Kad razmatramo boju, raspon Sakačeve palete, ovisno o ciklusu, kreće se u ekstremima, od monokroma i duotona koje ponekad prekida iznenadni koloristički akcent, do razigranih kompozicija pastelnih tonova. Njegove energične kompozicije izvedene izraženom gestom imaju jasnu konstrukciju koju najčešće izvodi snažnim potezima crne oko kojih se potom razvijaju proplamsjaji boje. Životni hedonizam u njegovom se slikarstvu manifestira u užitku izvedbe koji ne gubi, niti mijenja intenzitet u različitim formatima slike kojima podjednako suvereno vlada, bez obzira je li riječ o onim takozvanim manjim, galerijskim, ili reprezentativnim monumentalnim platnima kakva su u najvećem broju predstavljena na današnjoj izložbi.
Umjetnost je prvenstveno namijenjena da je vama dostupna, da je imate kod kuće, a kad se tako nešto dogodi, to je najveća pohvala umjetniku. Figurativno slikarstvo postaje zbog svoje naracije zamorno nakon nekog vremena. A kod apstraktne umjetnosti to postaje potencija u beskraj. Želim da Milo Sakač i dalje uživa u beskraju i redovito ga proizvodi zbog nas jer bez te interakcije nema umjetnosti – zaključio je Branko Franceschi.
Vidno preplavljen emocijama, Milo Sakač zahvalio se trima ženama bez kojih ove prekrasne izložbe i sjajnog događaja ne bi bilo, a to su: prof. dr. sc. Đurđica Miletić koja je donijela sjeme za ovaj projekt, Helena Trze Jakelić, voditeljica Sveučilišne galerije koja je to sjeme, kako autor kaže, razvila do perfekcije, te svakako njegova supruga Iva:
- Kažu da se ovo što ja radim zove apstraktni ekspresionizam, a uzor su mi slikari ’50-tih godina New Yorka. Razvijam neku svoju priču, svoj jezik koji je prepoznatljiv ljudima koji me prate. Radim ekspresivno uz glazbeni stil house. Plešem i slikam. Maknuo sam se od arhitekture, od realnog sektora, jer je prestalo biti romantično, jer je prestalo biti kreativno. U životu sam se bavio raznim stvarima pa mi je nekidan Dražen Ilinčić rekao da sam renesansni čovjek – uz osmijeh govori autor.
Upitan gdje se vidi u budućnosti Milo Sakač nije puno razmišljao:
- Ne razmišljam o budućnosti, ne znam što će biti sutra i u kojem ću smjeru krenuti. Pretpostavljam da ću se možda baviti skulpturom, možda glazbom ili zapravo samo uživati u slikarstvu i svom masliniku te čekati starost.
Prorektor Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Igor Jerković pozdravio je prisutne u ime rektora Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Dragana Ljutića, te najavio preseljenje Umjetničke akademije u nove prostore u Teslinoj ulici čime bi se riješio dugogodišnji problem dislociranosti tog studija.
- Ova izložba, između ostalog, pridonosi visokom pozicioniranju Sveučilišta u Splitu kroz ciljeve održivog razvoja UN-a u kojima se traže otvorenost prema građanima, slobodan pristup umjetnosti i da sveučilište bude inicijator i nositelj takvih ideja. Ova izložba je barem mali doprinos našem rangiranju, a rangiranje je i te kako važno zbog privlačenja studenata i zbog našeg što boljeg međunarodnog položaja – zaključio je prof. dr. sc. Igor Jerković i proglasio izložbu otvorenom, na radost mnogobrojnih posjetitelja.
Izložba se može pogledati do 3. travnja 2023. godine.